| Novogradnje Atlantske plovidbe |
NOVOGRADNJE U KINI
Koncem 2010. godine nastavit će se gradnja brodova iz programa obnove flote Atlantske plovidbe d.d.
|
U brodogradilištu JEHI (Jiangsu Eastern Heavy Industry – ex JES) započet će gradnja 4 broda blizanca identična s već isporučenim brodovima m/b Miho Pracat i m/b Zagreb. Dva broda su ugovorena još 2008. godine, dok je ugovor za još dva ista broda potpisan u veljači 2010. godine.
Brodovi su potpuno istih karakteristika kao i prethodna dva, tako da su detalji uglavnom poznati i nema ih potrebe ponavljati. Isporuka se očekuje u drugoj polovici 2011. i prvoj polovici 2012. godine.
NOVOGRADNJE U KOREJI
Pored ove 4 novogradnje u Kini, kao zamjena za dva već ugovorena tankera, s brodogradilištem STX Offshore & Shipbuilding Co. Ltd. u Koreji, u tijeku su pregovori o gradnji 3 broda tipa bulk-carrier supramax s jednostrukom oplatom i nosivosti 57.239 MT na gazu od 13,00 metara. Osnovne karakteristike brodova su kako slijedi:
Dužina preko svega - Loa: 190,00 metara
Dužina izmedju okomica - Lpp (perpendikulara): 183,30 metara
Širina: 32,26 metara
Visina do glavne palube: 18,50 metara
Nosivost na projektiranom gazu od 11,10 m: 46.339,00 MT
Nosivost na max. gazu (DWT): 57.239,00 MT
Zapremina skladišta tereta: 71.850,00 m3
Brodove će pogoniti porivni stroj STX MAN B&W 6S50MC-C7 (Tier II) maksimalne snage 9.480 kW pri 127 okr./min.
U normalnoj eksploataciji, pri snazi porivnog stroja od 8.532 kW i na projektiranom gazu od 11,10 metara razvijat će brzinu od 14,50 čvorova.
Imat će 5 skladišta tereta ukupne zapremine 71.850 kubičnih metara, a za manipulaciju teretom predviđene su 4 elektro-hidrauličke dizalice nosivosti (SWL) 36 tona kao i 4 grabilice
pojedinačnog kapaciteta 14,0 m3 .
Brodovi će biti građeni pod nadzorom i prema pravilima klasifikacijskog zavoda Bureau Veritas, u skladu s najnovijom IMO zahtjevima za sigurnost i očuvanje okoliša, a isporuka se očekuje tijekom 2011. godine.
BRODSKA TERMINOLOGIJA
U svim dosadašnjim nastavcima uglavnom je pisano o novogradnjama koje su bile u tijeku gradnje ili već izgrađene. Budući se u opisu brodova često koristila i terminologija koja moguće i nije u potpunosti bliska svim čitateljima Bulletina, u ovom sam nastavku odlučio navesti pojašnjenja nekih pojmova koji se učestalo koriste, izbjegavajući stručne termine nerazumljive čitateljima koji nisu iz pomorske struke.
NOSIVOST I TONAŽA BRODA
Kada se govori o osnovnim karakteristikama brodova, neizbježno se spominje bruto tonaža, neto tonaža, nosivost, deplasman i težina praznog broda. U nastavku ću nastojati pojasniti navedene pojmove sa što manje stručnih i tehničkih detalja.
BRUTO I NETO TONAŽA
Tonaža (Tonnage) je mjera koja određuje veličinu broda, a može biti izražena kao funkcija volumena ili težine.
Riječ “ton” potječe od francuske riječi “tonneau”, ili engleske riječi “tun” koja je u XIII. stoljeću korištena za velike posude za vino volumena od oko 252 galona (oko 40 kubičnih stopa) i težine oko 2.240 librica.
Izraz “tonnage” proizlazi iz razrezivanja dadžbina koje je brod morao plaćati, bez obzira je li bio namijenjen za prijevoz vina ili ne. Ove pristojbe su se bazirale na broju posuda (“tuns”) koje je brod mogao ukrcati. Sve do XV. stoljeća baždarenje (“tonnage measurement”) se definiralo na ovaj način, da bi se nakon toga prešlo na procjenu težine tereta koju brod može ukrcati, a standardna jedinica mjere postao je “ton” od 2.240 librica.
Od 1678. godine brodograditelji na Temzi izražavali su nosivost broda kao funkciju brodskih dimenzija nastalu kao rezultat sljedećih izračuna:
Količina tereta koju brod može ukrcati odgovarala je 3/5 deplasmana (istisnine).
Deplasman = dužina x širina x gaz x koeficijent punoće/35
(Displacement = Length x Breadth x Draught x Block Coeficient/35)
Gdje je:
- Gaz (Draught) se procjenjivao na 1/2 širine,
- koeficijent punoće (block coeficient) bio je cca 0,62,
- 35 je broj koji je označavao koliko ima kubičnih stopa u toni morske vode.
Iz čega proizlazi:
Nosivost = dužina x širina2 /188 (t)
1835. godine prešlo se na mjerenje unutarnjeg kapaciteta (volumena) skladišnog prostora, a 1854. godine u prvom British Merchant Shipping Act-u objavljenom u Londonu pojavljuje se Moorsom System baždarenja, koji je dobio ime po generalnom inspektoru za baždarenje brodova, admiralu Georgeu Moorsomu. Prema tom sistemu pristojbe, koje je brod morao plaćati u lukama za pružene usluge, trebale su biti u skladu s njegovim kapacitetom. U biti ovo znači da je unutarnji volumen raspoloživ za ukrcaj tereta ili putnika trebao biti mjerilo za potencijalni kapacitet na kojemu je mogla biti ostvarena dobit, bez obzira da li je na brod ukrcan teret i /ili putnici ili ne, a pristojbe koje se plaćaju proporcionalne tom
kapacitetu.
Moorsom System je uključivao pravila za mjerenje unutarnjeg volumena raspoloživog za ukrcaj tereta i putnika. Sistemom su zahtijevana dva baždarenja: prvo, koje će uključiti sve prostore na brodu – Gross tonnage; i drugo, koje će se odnositi samo na prostore raspoložive za ukrcaj tereta i/ili putnika – Net Tonnage.
U cilju održavanja veličina baždarenja na približno istim vrijednostima kao i do tada, pokazalo se praktičnim i prihvatljivim da se volumen u kubičnim stopama podijeli sa 100, po čemu je 1 ton = 100 kubičnih stopa.
U ranim 1900-im Moorsom System predstavljao je bazu za baždarenje u većini zemalja, iako je radi različitih interpretacija i modifikacija primijenjenih od pojedinih zemalja došlo do značajnijih odstupanja za iste veličine brodova. Unatoč nastojanjima da se ustanovi jedan zajednički međunarodni sistem za baždarenje, što je započelo još 1925., to nije postignuto sve do 1969. godine kada je ovakav dogovor u principu postignut na konferenciji IMO-a na kojoj je usvojena Međunarodna konvencija o baždarenju – International Convention on Measurement of Ships.
Stupanjem na snagu ITC69 iz uporabe se povlače termini:
- Gross Register Tonnage (GRT) – mjera za ukupni unutarnji kapacitet broda koji se sastoji od volumena potpalublja isključujući prostore u dvodnu, volumena međupalublja, - volumena nadgrađa, volumena palubnih kućica i sl. Izuzeća uključuju prostorije za navigaciju, kuhinju, stubišta i sl. Ukupni volumen u kubičnim stopama dijeljen je sa 100 čime se dobivala brojčana vrijednost za GRT koja se upisivala u upisni list (Ship’s Register)
- Net Register Tonnage (NRT) – bila je mjera za kapacitet raspoloživ za ukrcaj tereta i/ili putnika, a dobivena je kada se GRT umanjio za prostorije za smiještaj zapovjednika i posade, prostorija za sigurnosnu opremu i materijal, tankova balasta i prostora za pogonska postrojenja. Preostali volumen, izražen u kubičnim stopama, dijelio se sa 100 da bi se dobila neto registarska tonaža broda koja se upisivala u upisnik broda (Ship’s Register).
Uvode se novi termini - bruto tonaža (Gross Tonnage, GT), kao i neto tona- ža (Net Tonnage, NT). GT i NT, za razliku od nosivosti ili deplasmana (istisnine) koji su izraženi u jedinicama za masu (tonama), bezdimenzionalne su veličine proizašle iz izračunate zapremine brodskih prostora pomnožene sa koeficijentom koji ovisi o izračunatom volumenu.
Iako bruto (BT), odnosno neto (NT) tonaža, u prvom trenutku asocira na masu, ali to su u biti volumenske kategorije.
U čemu je razlika između Bruto Registarske Tone (BRT) i Neto Registarske Tone (NRT) u odnosu na Bruto Tonu (BT) i Neto Tonu (NT)?
Za određivanje veličine broda do stupanja na snagu Međunarodne konvencije o baždarenju 1969. (18.07.1982.) korištena je Registarska tona. Kao što je ranije napomenuto, jedna registarska tona bila je jednaka volumenu od 100 cft (kubičnih stopa) što odgovara volumenu od 2,83 kubična metra.
Usvajanjem Međunarodne konvencije o baždarenju 1969., koja se odnosi na sve brodove izgrađene na 18. srpnja 1982. ili nakon tog datuma, a kao zamjena za BRT i NRT, za određivanje veličine broda usvaja se BT i NT. Brodovi građeni prije ovog datuma morali su se prilagoditi do 18. srpnja 1994., dakle u vremenu od 12 godina. Tada je konvencija u potpunosti stupila na snagu za sve brodove osim za ratne brodove, brodove manje od 24 metra dužine i brodove koji plove isključivo u području rijeke Sv. Lovrijenca, Kaspijskog mora, rijeka Plate, Parana i Urugvaja.
Bruto tonaža (Gross Tonnage – GT) odnosi se na ukupnu veličinu broda, a u skladu sa ITC69 izračunava se na način da se volumen svih zatvorenih prostora na brodu, bez obzira nalaze li se ispod ili iznad glavne palube, izražen u kubičnim metrima, pomnoži s koeficijentom K1 . Prema tome:
GT = VB x K1
gdje je “VB” volumen u kubičnim metrima, dok je “K1 ” koeficijent koji se izračuna na sljedeći način: K1 = 0,2 + 0,02 x log10 VB
Tako npr. za VB = 10 kubičnih metara K1 = 0,22, a GT = 2,2, a za VB = 1.000.000 kubičnih metara K1 = 0,32, a GT = 320.000.
Neto tonaža (Net Tonnage – NT) predstavlja mjeru za zatvorene prostore na brodu upotrebljive za prijevoz tereta ili putnika.
BT i NT uglavnom ne predstavljaju stavke prilikom ugovaranja gradnje broda i služe isključivo za određivanje i plaćanje lučkih pristojbi, tegljenja, pilotaže, naknade za svjetionike, zatim izračunu za plaćanje usluga klasifikacionih zavoda, pristojba za registraciju broda, dokovanja, osiguranja i sl. kao i za definiranje veličine brodova na koje se odnose pojedina pravila SOLAS-a, MARPOL-a, STCW i sl.
Pored navedenog, postoji i baždarenje prema pravilima Panama kanala i Suez kanala, na osnovu čega se plaćaju pristojbe za prolaz tim kanalima. Dok Panama kanal od 01.10.1994. ima pravila za baždarenje usklađena s ITC69, Suez Canal Tonnage se razlikuje od svih ostalih i još uvijek se bazira na starom Moorsom sistemu baždarenja. Iz toga proizlazi da će na svjedodžbama International Tonnage Certificate i Panama Canal Certificate za GT i NT biti navedene iste vrijednosti, dok će se vrijednosti za GT i NT navedene na Suez Canal Certificate razlikovati od onih na International Tonnage Certificate. U sva tri slučaja brodu se izdaju odgovarajuće svjedodžbe:
INTERNATIONAL TONNAGE CERTIFICATE (1969) –
SUEZ CANAL TONNAGE CERTIFICATE –
PANAMA CANAL TONNAGE CERTIFICATE –
Za izračun NT formula je nešto složenija, budući da uzima u obzir broj putnika (N) koji brod smije prevoziti, a koji je upisan u svjedodžbu putničkog broda.
Net Tonnage (NT) = K2 Vc (4d/3D) 2 + K3 (N1 +N2 /10)
pa ne smatram potrebnim da je treba obrazlagati do u detalje. Neto tonaža niti u jednom slučaju ne može biti manja od 0,30*GT.
Možda je vrijedno još jednom napomenuti da se stupanjem na snagu ITC69 riječ “tons” više ne primjenjuje jer su GT i NT bezdimenzionalne veličine. Ne postoje fizikalne jedinice za “tonnage” što znači da će GT i NT biti izražene bez jedinica mjere, npr. GT = 12.345. Također se iz prijašnjeg izraza GRT i NRT izostavlja R = Register, tako da je danas ispravna terminologija jedino i isključivo:
Gross Tonnage (GT) – Bruto tonaža i –
Net Tonnage (NT) – Neto tonaža –
U svakodnevnoj uporabi su također i neki drugi termini za tonažu, kao:
English ili Long Ton = 2240 lb ( 1016,05 kg)
American ili Short Ton = 2000 lb ( 907,18 kg)
Tona ili Metric Ton = 1000 kg ( 2204,62 lb )
Measurement ili Shipping Ton = 1 m3
Bill of Lading ili Freight Ton = 1000 kg (ili 1 m3 materijala, što je veće)
DEPLASMAN BRODA (ISTISNINA)
Deplasman predstavlja volumen podvodnog dijela broda ispod vodene linije (uključujući kormilo i propeler), a masa istisnute tekućine u tonama predstavlja ukupnu masu broda na trenutnom gazu. To znači da će volumen istisnute tekućine, a prema tome i gaz broda, ovisiti o gustoći tekućine u kojoj brod pliva. Prema tome, brod iste ukupne mase imat će u morskoj vodi, koja ima gustoću 1,025 t/m3 , manji gaz nego u slatkoj vodi gustoće 1,0 t/m3 .
Deplasman broda (t) = volumen istisnine (m3 ) * gustoća (t/m3 )
TEŽINA PRAZNOG BRODA (LIGHT SHIP WEIGHT)
Težina praznog broda definirana je težinom samog broda uključujući standardni inventar i opremu, ali isključujući posadu, gorivo ili teret. Standardni inventar i opremu predstavljaju sidra i sidreni lanci, sigurnosna oprema kao i ulje za podmazivanje i voda u brodskim sustavima i kotlovima.
NOSIVOST BRODA (DEADWEIGHT)
Nosivost broda definirana je količinom tereta u metričkim tonama koju brod može ukrcati na ljetnoj vodenoj liniji. Prema tome, nosivost broda dobije se kada se od ukupne težine broda (deplasmana u tonama) oduzme njegova stvarna težina bez tereta. U ovom slučaju, stvarna težina praznog broda jest težina broda potpuno opremljenog za plovidbu. Stvarna težina broda razlikovat će se od težine praznog broda (Light Ship Weight) za težinu goriva potrebnog za planirano putovanje, mazivog ulja i vode. Ovdje treba uzeti u obzir i tzv. brodsku konstantu (ship-constant) u koju ulaze sve nedifinirane težine, primjerice posada i njihove osobne stvari, materijal u brodskim spremama, boja, kemikalije, zaostali balast koji je nemoguće ispumpati, blato u tankovima i sl. Možemo zaključiti da će tijekom godina dolaziti do povećanja konstante, a nosivost će se smanjivati upravo za toliko.
|
| |
|
English
Ispiši stranicu
