| Izvještaj predsjednika Uprave kap. Ante Jerkovića za 2009. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d. |
Kako je poznato, svaka tvrtka izlistana na burzi ima zakonsku obvezu redovitog izvještavanja o svim događajima u Društvu uključivši i tromjesečne izvještaje o poslovanju s detaljnim financijskim pokazateljima, pa iz toga proizlazi da su svi dioničari, a i šira zainteresirana javnost, u većoj ili manjoj mjeri, upoznati sa svim aspektima poslovanja i odgovarajućim rezultatima.
|
No, bez obzira na to, uvijek je zadovoljstvo sumirati i rezimirati rezultate na koncu jedne poslovne godine naročito stoga što je ona započela u uvjetima najdublje svjetske krize koja je koncem 2008. godine zahvatila najprije financijski, a zatim i realni sektor, uzrokujući nesavladive i nepremostive poteškoće u poslovanju mnogih manjih, velikih i multinacionalnih tvrtki, nerijetko i čitavih država. Svjetsko brodarstvo je krizu najprije osjetilo u segmentu suhih rasutih tereta, zatim tekućih, najposlije i kontejnera. U tom sektoru kriza još i danas traje.
Zbog rizika potpunog raspada svjetskog gospodarskog i monetarnog sustava bili smo svjedoci izravnih državnih intervencija prvenstveno u bankarski sektor i to u dosad nezamislivim iznosima s tisućama milijardi dolara. Stope nazaposlenosti dostigle su nezabilježene postotke, a kao posljedica toga javio se i pad standarda i opće potrošnje.
Ovako bi se u najkraćim crtama mogao opisati scenarij po kojem smo započeli 2009. poslovnu godinu. Znajući da smo samo mali kotačić u ogromnom mehanizmu svjetskog globalnog gospodarstva koji neumoljivo melje one nespremne i neoprezne, već u izvještaju za prošlu 2008. godinu pozvali smo na krajnji oprez i pragmatično ponašanje lišeno panike i beznađa.
Sada, godinu dana nakon tih riječi, možemo s nemalim olakšanjem reći da smo u tome i uspjeli. Završetak započetog procesa obnove flote uspješno je priveden kraju uz manje korekcije (otkazivanje treće novogradnje u Vijetnamu), a već započeti novi investicijski ciklus reduciran je i modificiran do razine za koju smo znali da i u uvjetima krize možemo uspješno dovršiti. Uza sve to, u 2009. godini zadržali smo apsolutnu likvidnost i sačuvali, u najvećoj mjeri, gotovinske rezerve kojima smo raspolagali na početku godine.
U okviru započetog programa obnove flote u veljači 2009. u vijetnamskom brodogradilištu Ha Long isporučena je novogradnja m/b AP Držić, a u travnju u istom brodogradilištu porinut je m/b AP Sveti Vlaho te isporučen u listopadu 2009. godine. U okviru istog procesa, pored uključivanja u flotu novoizgrađenih brodova, veliki učinak, kako financijski tako i po dobnoj strukturi, postignut je prodajom starih i isluženih brodova – m/b Konavle u veljači, m/b Koločep u kolovozu, a m/b Pelješac u rujnu 2009. godine.
Društvo je 2009. godinu započelo s 20 brodova ukupne nosivosti 890.546 tona i prosječne starosti od 10,8 godina. Nakon svih opisanih promjena: uključenih novogradnji i prodanih starih brodova, Društvo je 2009. godinu završilo s 19 brodova ukupne nosivosti 812.808 tona i prosječne starosti od 7,45 godina. Ovako niska prosječna starost, ne samo što spada u sam svjetski vrh, već je i jedino pravo jamstvo da Atlantska plovidba može relativno mirno, barem s tehnološkog aspekta, nastaviti poslovanje i u uvjetima novih kriza do kojih će neminovno dolaziti.
Tzv. drugi ciklus obnove flote započet još u uvjetima visokog tržišta, dakle prije ikakvih pa i najmanjih naznaka o mogućem kolapsu tržišta, uključivao je 4 broda od 80.000 tona nosivosti tipa Panamax, blizanaca već postojećih „Zagreba“ i „Miha Pracata“ u istom brodogradilištu u Kini, te 2 tankera od 50.500 tona nosivosti u brodogradilištu STX u Južnoj Koreji koji su bili ispregovarana zamjena za jedan Capesize brod od 190.000 tona nosivosti. U okviru antirecesijskih mjera uspjeli smo bez kaznenih penala otkazati dva od četiri Panamaxa u Kini, a zbog daljnjeg ogromnog pada tankerskih vozarina započeli smo i s brodogradilištem u Južnoj Koreji dugotrajne i mukotrpne pregovore o zamjeni tankera za brodove za suhe terete, s odgođenom isporukom.
Kod izrade plana poslovanja za 2009. godinu, a to je bilo u prosincu 2008. godine – podsjetimo se – u uvjetima najnižih ikad zabilježenih vozarina, dobivena projekcija rezultata nije bila nimalo ohrabrujuća - pokazivala je očekivani gubitak samo u brodarskoj djelatnosti od oko tridesetak milijuna dolara, što nas je upućivalo na maksimalni mogući oprez, čvršće zbijanje redova i, naravno, strogu štednju u svim segmentima poslovanja. Stanovitu sigurnost i olakšanje u tako crnim očekivanjima ulijevala nam je spoznaja o nemalom iznosu gotovine na računu, o mladosti flote, a ponajviše vjera u vlastite snage i mogućnosti koja nam je i do sada mnogo puta bila glavni oslonac.
Naravno, očekivali smo i kakvetakve pozitivne efekte od već spomenutih mjera vodećih svjetskih država na oživljavanju njihovih ekonomija što se polagano, ali sigurno počelo događati tijekom cijele 2009. godine, opet naglašavam, uglavnom na tržištu suhih rasutih tereta. U ovim aktivnostima ponovo je presudnu ulogu imala ekonomija NR Kine koja je već godinama glavni kreator svjetskih makroekonomskih kretanja.
Zahvaljujući rečenim događanjima, crne poslovne prognoze nisu se na sreću ostvarile, već se postupno, tijekom čitave godine, projicirani gubitak smanjivao da bi konačno na koncu godine iznosio 3,223 milijuna dolara ili čak deset puta manje od očekivanja. Dio tog gubitka može se pripisati i nešto smanjenoj tonaži tijekom godine, a time i ukupnog prihoda. Ovakav rezultat u brodarstvu u uvjetima globalne recesije može se ocijeniti uspješnim, a ne treba zanemariti ni činjenicu o obračunatih 26 milijuna dolara amortizacije.
Očekivano poboljšanje tržišta iskoristili smo i za neke dugoročnije poslovne poteze – dvije otkazane novogradnje u Kini ponovo smo ugovorili, ali sada za 13 milijuna dolara manju cijenu po brodu. U Južnoj Koreji smo uz neznatnu doplatu konačno zamijenili dva tankera za tri bulkcarriera po 57.000 tona nosivosti. Od ovih sedam novogradnji jedna će biti isporučena koncem 2011. godine, a preostalih šest tijekom 2012. godine. Tada većina prognostičara i analitičara očekuje konačno smirivanje i ujednačavanje tržišta.
Već sam naglasio da su se prethodno spomenuti rezultati odnosili na našu temeljnu djelatnost – brodarstvo, koje i jest strateška odrednica ukupnog poslovanja i predmet naše najveće pažnje. Ostale djelatnosti u kojima Atlantska plovidba ima većinsko vlasništvo i koje ulaze u konsolidiranu bilancu, u 2008. godini u većini su poslovale negativno, bolje reći u potpunom suglasju s poslovanjem ostalih tvrtki iz njihovih djelatnosti.
Recesijska i krizna zbivanja u svijetu imala su vidljivo negativan učinak na ukupna turistička kretanja, a znamo da su naše nebrodarske aktivnosti isključivo vezane uz turizam. Tako je i Dubrovnik Airline, zrakoplovna kompanija u većinskom vlasništvu Atlantske plovidbe, poslovala s gubitkom od 2,9 milijuna dolara što je posljedica ne samo smanjenog broja putnika, a time i charter letova, nego i smanjenih cijena koje su se mogle postići za tako reducirane letove. Iz istih razloga i dva naša hotela Hilton Imperial i Hotel Lapad ostvarila su predvidljive gubitke, oba po oko 550.000 dolara što i nije toliko loše u usporedbi s ukupnom djelatnosti hotelijerstva. Atlant Travel putnička agencija poslovala je praktički na nuli, a Atlant Agent lučka agencija i Laus CC (koje doduše nismo dužni konsolidirati) poslovale su pozitivno, odnosno veoma dobro u postojećim uvjetima.
Reviziju naših financijskih izvještaja već 17. godinu za redom obavlja splitska revizijska tvrtka LIST d.o.o., koja je prije 4 godine osnažena još jednom od vodećih big four revizijskih kuća Deloitte. Revizija je rađena prema međunarodnim računovodstvenim i financijskim standardima i takva je predočena našim ino-bankama vjerovnicima i, što je najvažnije, našim dioničarima.
Promatrajući grupu Atlantska plovidba u cjelini i njezin konsolidirani financijski izvještaj, vidimo da je ostvaren ukupni prihod od 157,5 milijuna dolara ili samo 41% od rekordne 2008. godine. Bez obzira što su i troškovi kao rezultat antirecesijskih mjera smanjeni i iznose 166,3 milijuna dolara ili 69% od prošlogodišnjih, sveukupno je ostvaren ukupni gubitak Grupe od 7,263 milijuna dolara ili 42,244 mil. kuna.
Iako poslovanje Atlantske plovidbe gotovo nema dodirnih točaka s problemima hrvatskog gospodarstva, dionica Atlantske plovidbe izlistana na Zagrebačkoj burzi ipak dijeli sudbinu hrvatskog tržišta vrijednosnih papira i opće trendove na burzi. Prema kretanjima dionice tijekom godine može se zaključiti da se njena vrijednost i žilavost manifestira činjenicom da je manjeviše stalno među prvih 10 istrgovanih dionica na Zagrebačkoj burzi.
Premda su gospodarska kriza i recesija još veoma daleko od razješenja, ipak se u našem osnovnom poslovanju naziru pozitivni trendovi što će, uvjereni smo, pokazati i rezultati tekuće 2010. godine kada očekujemo dobit, doduše znatno skromniju od onih iz posljednje 2-3 godine, ali to nas ne smije uspavati, već naprotiv – mora nas učvrstiti u uvjerenju da zajedno možemo pobijediti krizu i ostvariti rezultate koji će svakome biti na ponos. Pred nama je također i nemali izazov dovršenja tekućeg ciklusa novogradnji kojih, kako smo čuli, ima ni manje ni više nego sedam. Uspješni završetak tog projekta iziskivat će naš maksimalni angažman i znanje. Time će i naše zadovoljstvo, kada 7 novih ljepotana 2012. godine zaplovi pod bojama Atlantske plovidbe, biti veće jer će tada Atlantska plovidba predstavljati i u svjetskim razmjerima zaista respektabilnu staru brodarsku tvrtku s mladom flotom, sve na ponos dubrovačke i hrvatske pomorske tradicije, njenih zaposlenika, a ponajprije njenih dioničara!
|
| |
|
|
Atlant Bulletin
Svibanj 2010 - broj 25
|
|
|
|
| |
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
English
Ispiši stranicu
